Energetske zajednice u Hrvatskoj: Kako legalno dijeliti struju sa susjedima

Energetska tranzicija u Republici Hrvatskoj više nije ograničena isključivo na individualne sustave na krovovima obiteljskih kuća. Dok su dosadašnji modeli poticanja bili usmjereni na pojedinačne korisnike, 2026. godina donosi snažan zaokret prema kolektivnom djelovanju. Energetske zajednice građana predstavljaju novi pravni i društveni okvir koji omogućuje stanovnicima istog kvarta ili naselja da zajednički proizvode, troše, pa čak i prodaju električnu energiju.

1. Koncept energetske neovisnosti kroz zajedničko djelovanje

Energetska zajednica građana je pravna osoba temeljena na dobrovoljnom i otvorenom sudjelovanju njezinih članova. Za razliku od klasičnih komercijalnih poduzeća, primarni cilj zajednice nije stvaranje dobiti, već pružanje okolišne, gospodarske i socijalne koristi svojim članovima na lokalnoj razini.

Glavna razlika u odnosu na individualne sustave leži u mogućnosti dijeljenja proizvedene energije. Dok vlasnik samostalne elektrane višak energije šalje u mrežu po tržišnim cijenama, članovi zajednice mogu taj višak međusobno podijeliti u realnom vremenu. To je posebno značajno za stanare u višestambenim zgradama ili one čiji krovovi nisu pogodni za ugradnju panela. Putem zajednice, Vi možete postati suvlasnik elektrane koja se nalazi na susjednoj zgradi ili obližnjem zemljištu.

2. Zakonski okvir i regulativa u Republici Hrvatskoj

Pravni temelj za funkcioniranje ovakvih sustava postavljen je Zakonom o tržištu električne energije. Ključnu ulogu u nadzoru i izdavanju dozvola ima Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), dok tehničke uvjete diktiraju pravila o organizaciji tržišta.

Da bi zajednica bila legalna, ona mora biti registrirana kao neprofitna organizacija - najčešće u obliku udruge ili zadruge. Važno je naglasiti da kontrolu nad zajednicom moraju imati njezini članovi, a ne velika energetska poduzeća. Ovakav pristup osigurava da odluke o cijeni i raspodjeli energije ostanu u rukama građana. Više o ovim procesima možete pratiti kroz novosti o zakonodavstvu koje redovito objavljujemo.

3. Tko sve može činiti energetsku zajednicu?

Zajednice su zamišljene kao inkluzivni modeli u kojima sudjeluju različiti dionici:

• Fizičke osobe, odnosno stanari i vlasnici kuća.
• Jedinice lokalne samouprave poput gradova i općina koje često daju na korištenje krovove javnih zgrada.
• Mala i srednja poduzeća koja žele smanjiti svoje operativne troškove energije.

Uvjet za sudjelovanje je da se svi članovi nalaze na istom zemljopisnom području, što u praksi znači da moraju biti spojeni na istu srednjenaponsku ili niskonaponsku mrežu.

4. Tehnički preduvjeti i uloga naprednih brojila

Tehnička realizacija dijeljenja energije oslanja se na naprednu infrastrukturu. Svi članovi zajednice moraju imati instalirana pametna brojila s mogućnošću daljinskog očitanja u intervalima od 15 minuta. Operator distribucijskog sustava (ODS) prati koliko je energije zajednička elektrana proizvela i koliko je svaki pojedini član u tom trenutku potrošio.

Energija se dijeli virtualno kroz obračunski sustav. Ako Vaša zajednička elektrana proizvodi struju dok Vi niste kod kuće, taj se višak automatski dodjeljuje susjedu koji u tom trenutku koristi električne uređaje. Na kraju mjeseca, Vaš račun za struju bit će umanjen za udio energije koji ste povukli iz zajedničkog izvora.

5. Gdje se ugrađuje oprema i što vam je sve potrebno?

Za razliku od klasične elektrane gdje je sve na Vašem krovu, kod energetske zajednice oprema je raspoređena na više lokacija:

• Solarni paneli: Najčešće se ugrađuju na jednu ili više "centralnih" lokacija u kvartu. To može biti krov škole, dvorane, višestambene zgrade ili neiskorišteno zemljište. Članovi ne moraju imati panele na svojoj kući da bi koristili struju iz zajednice.
• Inverteri i zaštitna oprema: Ovi uređaji se montiraju neposredno uz panele. Inverter pretvara istosmjernu struju u izmjeničnu i šalje je u javnu mrežu putem zajedničkog obračunskog mjesta.
• Pametna brojila: Ovo je jedini dio oprema koji se ugrađuje kod svakog člana zajednice pojedinačno. Ako ga već nemate, ODS će ga ugraditi u Vaš postojeći ormarić.
• Zajednička baterija (opcionalno): Napredne zajednice u 2026. godini ugrađuju velike kontejnerske baterije uz samu elektranu kako bi višak energije sačuvale za sve članove tijekom večeri.

6. Financijska konstrukcija: Troškovi osnivanja i ulaganja

Osnivanje energetske zajednice zahtijeva početni kapital, ali on se dijeli na veći broj sudionika, što smanjuje pojedinačni rizik.

• Administrativni troškovi: Registracija udruge ili zadruge, izrada statuta i pravno savjetovanje u Hrvatskoj trenutačno iznose između 800 i 1.500 eura.
• Investicija u opremu: Cijena instalacije po kilovatu snage (kWp) u 2026. godini iznosi približno 900 do 1.100 eura za veće sustave. Na primjer, zajednička elektrana od 50 kWp stoji oko 50.000 eura.
• Upravljanje: Potrebno je predvidjeti godišnji trošak od 500 do 1.000 eura za vođenje knjigovodstva i održavanje digitalne platforme.

7. Analiza ušteda i povrat investicije (ROI)

Uštede se ostvaruju na dva načina. Prvo, cijena same energije iz zajedničkog izvora fiksna je i ne ovisi o tržišnim fluktuacijama. Drugo, u Hrvatskoj se za energiju podijeljenu unutar zajednice plaća umanjena naknada za korištenje mreže.

Prosječno kućanstvo koje uloži oko 4.000 eura u zajednički projekt može očekivati godišnju uštedu na računima od 600 do 800 eura. Uz trenutačne cijene, povrat investicije očekuje se u roku od 5 do 7 godina. Detaljne primjere izračuna potražite u našem solarnom priručniku.

8. Koraci za osnivanje energetske zajednice u Vašem kvartu

Ako razmišljate o pokretanju ovakvog projekta, proces se odvija u nekoliko faza:

1. Inicijacija: Razgovarajte sa susjedima. Minimalno troje osnivača potrebno je za registraciju pravne osobe.
2. Tehnička studija: Angažirajte stručnjaka da provjeri kapacitet mreže na Vašoj transformatorskoj stanici.
3. Pravna registracija: Osnivanje zadruge ili udruge pri nadležnim tijelima.
4. Sklapanje ugovora: Potpisivanje ugovora o razmjeni energije s ODS-om i opskrbljivačem.

9. Prednosti udruživanja za prosječno kućanstvo

Osim izravne financijske uštede, energetske zajednice smanjuju pritisak na elektroenergetsku mrežu jer potiču lokalnu potrošnju. Također, zajednice često imaju lakši pristup poticajima FZOEU-a, jer država preferira projekte koji donose korist većem broju građana.

Za stanare zgrada ovo je jedini način da legalno koriste solarnu energiju bez potrebe za kompliciranim dogovorima o svakom pojedinom kablu koji prolazi kroz zajedničke prostorije. Sve ide preko postojećih brojila.

10. Izazovi i prepreke u dosadašnjoj praksi

Glavna prepreka i dalje je administracija. Proces dobivanja svih dozvola u Hrvatskoj može potrajati i do šest mjeseci. Također, tehnička ograničenja starijih dijelova mreže mogu ograničiti snagu elektrane koju zajednica želi instalirati. Stoga je ključno konzultirati stručnjake već u prvoj fazi planiranja.

11. Budućnost dijeljenja energije u Hrvatskoj do 2030. godine

Do kraja desetljeća očekujemo da će svaki veći grad u Hrvatskoj imati funkcionalne energetske zajednice. Integracija baterijskih sustava na razini kvarta bit će idući logičan korak, čime će te zajednice postati gotovo potpuno neovisne o vanjskim šokovima cijena.

Energetske zajednice su način na koji građani preuzimaju kontrolu nad svojom budućnošću. Udruživanjem sa susjedima, Vi ne štedite samo novac, već aktivno sudjelujete u izgradnji održivijeg i otpornijeg društva.