Kad poticaji nisu dovoljni: Krediti i zeleno financiranje za solarnu elektranu

Bespovratna sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i različitih županijskih natječaja, o kojima smo opširno pisali u vodiču Država dijeli milijune, često se doživljavaju kao potpuno rješenje za financiranje solarne elektrane. Stvarnost je nešto složenija. Poticaji u pravilu pokrivaju samo određeni postotak ukupnog troška, obično 50 posto, rjeđe i više za posebno ranjive skupine, dok preostali dio investicije vlasnik mora osigurati iz vlastitih sredstava ili kroz kredit. Dodatno, natječaji imaju ograničen ukupni fond sredstava, što znači da dio prijavitelja, unatoč potpuno urednoj dokumentaciji, jednostavno ne dobije mjesto zbog iscrpljenja sredstava prije nego što je njihova prijava obrađena.

U ovom članku objašnjavamo kako funkcionira kreditiranje solarnih elektrana u Hrvatskoj, kakva je uloga Hrvatske banke za obnovu i razvitak, na što paziti kod zelenih kredita poslovnih banaka te kako praktično kombinirati bespovratna sredstva s kreditom kako biste premostili razliku do pune investicije.

Zašto kredit uopće ulazi u računicu i uz poticaje

Čak i u najpovoljnijem scenariju, gdje vlasnik uspješno dobije bespovratna sredstva pokrivajući, primjerice, 50 posto opravdanih troškova solarne elektrane, preostalih 50 posto i dalje treba financirati na neki drugi način. Za elektranu koja košta 9.000 eura, to znači da vlasnik mora unaprijed osigurati 4.500 eura vlastitih sredstava, plus eventualne troškove koji nisu prihvatljivi u okviru natječaja, poput pojedinih administrativnih naknada koje smo spominjali u vodiču o poticajima Zagrebačke županije.

Osim toga, natječaji za bespovratna sredstva imaju ograničen, unaprijed definiran fond, a broj zainteresiranih prijavitelja često znatno premašuje raspoloživa sredstva. To znači da dio vlasnika, unatoč potpuno ispravnoj i pravovremeno predanoj dokumentaciji, jednostavno neće dobiti poticaj, jer je fond iscrpljen prije nego što je njihova prijava došla na red za obradu, ili zato što su drugi prijavitelji ostvarili veći broj bodova prema kriterijima natječaja. Za takve vlasnike, kredit prestaje biti dopuna postojećem poticaju i postaje jedini realan način financiranja cijele investicije.

HBOR - uloga hrvatske razvojne banke

Hrvatska banka za obnovu i razvitak, poznatija pod kraticom HBOR, državna je razvojna banka čija je zadaća poticati gospodarski razvoj kroz povoljnije uvjete financiranja nego što bi ih tržište samo po sebi ponudilo. Važno je razumjeti kako HBOR u praksi funkcionira - u velikoj većini slučajeva, HBOR ne odobrava kredite izravno građanima na šalteru, već surađuje s poslovnim bankama kroz takozvane kreditne linije, gdje HBOR poslovnim bankama osigurava povoljnije izvore financiranja ili jamstva, a te banke potom te povoljnije uvjete prenose na krajnje korisnike, uključujući građane i mala poduzeća koja žele investirati u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije.

HBOR povremeno pokreće posebne programe usmjerene upravo na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, uključujući solarne elektrane, s povoljnijim kamatnim stopama i duljim rokovima otplate od standardnih potrošačkih kredita. Budući da se konkretni programi, kamatne stope i uvjeti mijenjaju tijekom vremena, ovisno o trenutačnoj politici i raspoloživim sredstvima, najpouzdaniji način da saznate aktualnu ponudu jest izravna provjera na službenim stranicama HBOR-a ili razgovor s poslovnom bankom koja surađuje s HBOR-om, umjesto oslanjanja na informacije koje mogu brzo zastarjeti.

Zeleni krediti poslovnih banaka

Osim programa povezanih s HBOR-om, sve više poslovnih banaka u Hrvatskoj samostalno nudi namjenske kredite za energetsku učinkovitost, često nazvane zelenim ili eko kreditima, namijenjene financiranju solarnih elektrana, dizalica topline, toplinske izolacije i sličnih ulaganja. Ovakvi krediti u pravilu dolaze s nekoliko prednosti u odnosu na standardni, nenamjenski gotovinski kredit koji bi vlasnik inače mogao uzeti za bilo koju svrhu.

Prva prednost jest niža kamatna stopa, jer banke ove kredite tretiraju kao manje rizične zbog jasno definirane, opipljive namjene i, često, mogućnosti da sama solarna elektrana posluži kao dodatna vrijednost imovine. Druga prednost jest dulji rok otplate, prilagođen dugom vijeku trajanja solarne elektrane, koji, kao što smo naveli u više naših članaka, iznosi 25 ili više godina. Treća, rjeđa ali korisna prednost jest takozvani grace period, odnosno razdoblje počeka na početku otplate kredita, tijekom kojeg vlasnik plaća samo kamatu, a ne i glavnicu, što može olakšati premošćivanje razdoblja između podizanja kredita i stvarne realizacije ušteda na računima za struju.

Kombiniranje bespovratnih sredstava i kredita

Praktičan, uobičajen redoslijed za vlasnike koji žele iskoristiti i poticaj i kredit izgleda otprilike ovako. Prvo se osigurava mjesto na natječaju za bespovratna sredstva, uz svu potrebnu dokumentaciju opisanu u našim ranijim vodičima o poticajima. Paralelno ili nakon toga, vlasnik podiže kredit koji pokriva razliku između ukupnog troška investicije i iznosa koji će biti pokriven bespovratnim sredstvima.

Ovdje je ključno razumjeti jedan važan vremenski detalj koji smo već spomenuli u kontekstu poticaja Zagrebačke županije - Fond i slična tijela u pravilu ne isplaćuju nikakve predujmove na temelju predračuna, već tek nakon što je projekt u cijelosti realiziran, plaćen i dokumentiran kroz konačni izvještaj. To znači da vlasnik mora unaprijed, iz vlastitih sredstava ili kredita, platiti izvođaču cjelokupan iznos investicije, a tek nakon toga, kroz mjesece koje traje obrada izvještaja, prima natrag dio sredstava u obliku bespovratne potpore. Kredit u ovom scenariju služi upravo za premošćivanje tog razdoblja - podiže se prije početka radova ili odmah po njihovom završetku, kako bi vlasnik uopće mogao platiti izvođača, a zatim se, kada bespovratna sredstva konačno stignu na račun, taj iznos može iskoristiti za djelomičnu, prijevremenu otplatu kredita, smanjujući preostali dug i buduće rate.

Na što paziti prilikom uzimanja kredita za solarnu elektranu

Prije potpisivanja bilo kojeg ugovora o kreditu, vrijedi obratiti pažnju na nekoliko konkretnih stavki koje izravno utječu na to koliko će investicija, uz kredit, stvarno biti isplativa.

Prvo, uvijek uspoređujte efektivnu kamatnu stopu, a ne samo nominalnu kamatnu stopu koju banka ističe u marketinškim materijalima. Efektivna kamatna stopa uključuje sve dodatne troškove kredita, poput naknade za obradu zahtjeva, troška osiguranja ili drugih administrativnih naknada, i jedina je stvarno usporediva brojka između ponuda različitih banaka.

Drugo, razmislite o odnosu roka otplate kredita i očekivanog razdoblja povrata investicije u solarnu elektranu, koje smo u različitim člancima procjenjivali na otprilike šest do deset godina za prosječnu kućnu instalaciju, ovisno o tome koristi li se poticaj. Idealno, rok otplate kredita ne bi trebao značajno premašivati očekivano razdoblje povrata investicije, jer u suprotnom vlasnik nastavlja plaćati ratu kredita i nakon što je elektrana, kroz uštede na računima, već sama sebe isplatila, čime se dio financijske koristi investicije neutralizira produljenim otplatnim opterećenjem.

Treće, provjerite je li kredit koji razmatrate doista namjenski, što znači da banka zahtijeva dokumentaciju o stvarnoj namjeni sredstava, poput predračuna ili računa izvođača radova, u zamjenu za povoljnije uvjete, ili je riječ o nenamjenskom kreditu koji, iako fleksibilniji u korištenju, obično dolazi s višom kamatnom stopom jer banka ne može provjeriti njegovu stvarnu svrhu.

Za koga se kredit isplati, a za koga možda nije potreban

Kredit za solarnu elektranu ima najviše smisla za kućanstva kojima nedostaje dovoljno vlastitih sredstava da pokriju dio investicije koji poticaj ne pokriva, a koja bi bez kredita morala odgoditi cijeli projekt na neodređeno vrijeme dok ne uštede potreban iznos. U takvim slučajevima, kredit omogućuje da se počne uživati u uštedama na računima za struju odmah, umjesto da se čeka godinama dok se skupi dovoljno gotovine.

Kredit je posebno isplativ za kućanstva čiji trenutačni mjesečni računi za struju već premašuju iznos rate kredita koji bi bio potreban za financiranje elektrane. U takvoj situaciji, prelazak na solarnu elektranu financiranu kreditom u praksi znači zamjenu jednog mjesečnog izdatka, računa za struju, drugim, ratom kredita, uz dodatnu korist što nakon otplate kredita vlasnik nastavlja uživati u besplatnoj solarnoj energiji, dok bi račun za struju bez elektrane nastavio rasti unedogled, bez ikakvog krajnjeg datuma.

S druge strane, za kućanstva koja imaju dovoljno vlastite ušteđevine da pokriju cijeli dio investicije koji poticaj ne pokriva, bez potrebe za zaduživanjem, kredit jednostavno nije nužan, jer svaka kamata koju bi platili predstavlja dodatni trošak koji se mogao izbjeći korištenjem vlastitih sredstava, pod uvjetom da ta sredstva nisu potrebna za neke druge, hitnije svrhe.

Kredit kao most, ne kao opterećenje

Financiranje solarne elektrane kreditom, bilo kroz HBOR-om posredovane povoljnije linije ili kroz namjenske zelene kredite poslovnih banaka, ne treba se promatrati kao dodatno financijsko opterećenje, već kao praktičan most koji omogućuje da investicija počne donositi uštede odmah, umjesto da se čeka godinama dok se skupi dovoljno vlastitih sredstava. Ključno je pažljivo usporediti efektivne kamatne stope različitih ponuda, uskladiti rok otplate s očekivanim razdobljem povrata investicije te razumjeti vremensku dinamiku isplate bespovratnih sredstava kako bi se kredit ispravno pozicionirao kao premošćujuće, a ne trajno financijsko opterećenje.

Za one kojima trenutačni računi za struju već predstavljaju značajan mjesečni trošak, kombinacija bespovratnih sredstava i pažljivo odabranog kredita često je najbrži i financijski najrazumniji put do vlastite solarne elektrane, s krajnjim ciljem koji standardni kredit za potrošnju nikada ne nudi - trenutkom kada rate prestanu, a besplatna struja s vlastitog krova nastavlja teći.