Već više od pola stoljeća kristalni silicij dominira solarnim panelima. Njegova je priča postupnog napretka, gdje se učinkovitost svake godine podiže za desetinku ili dvije postotnog boda, a cijena lagano spušta. To se sada mijenja. U laboratorijima i prvim tvornicama širom svijeta dogodio se proboj koji bi u sljedećih nekoliko godina mogao značajno promijeniti izgled standardnog solarnog panela.
Glavni junaci tog proboja su perovskit i takozvane tandemske ćelije. Iako su godinama bili rezervirani za znanstvene radove i izložbene prototipove, 2024. i 2025. godina donijele su prve komercijalne isporuke. Ove godine velike tvrtke ulažu u proširenje proizvodnje, a 2026. često se naziva prijelomnom godinom za ovu tehnologiju. U ovom članku objašnjavamo što je perovskit, kako rade tandemske ćelije i što sve to znači za vlasnike kućnih elektrana u Hrvatskoj.
Što je perovskit i zašto ga svi spominju
Perovskit nije jedan određen materijal, nego cijela skupina spojeva sa specifičnom kristalnom strukturom. Naziv je dobio prema prirodnom mineralu pronađenom u 19. stoljeću, ali se u solarnoj industriji odnosi na umjetno proizvedene spojeve koji imaju istu vrstu rasporeda atoma u kristalu.
Ono što ga čini posebno zanimljivim za solarnu energiju jest sposobnost vrlo učinkovite apsorpcije sunčeve svjetlosti. Tanak sloj perovskita debljine svega nekoliko stotina nanometara može upiti otprilike jednaku količinu svjetlosti kao silicijski sloj stotinu puta deblji. Osim toga, perovskit dobro apsorbira dijelove sunčevog spektra koje silicij slabije iskorištava.
Drugi važan razlog za uzbuđenje jest proizvodni proces. Silicijski paneli zahtijevaju iznimno čisti silicij, visoke temperature i energetski zahtjevne postupke rezanja kristala. Perovskit se može nanositi iz otopine na različite podloge, pri znatno nižim temperaturama. To otvara mogućnost jeftinije proizvodnje te primjene na fleksibilnim površinama na kojima silicij nije bio izvediv.
Tandemske ćelije - silicij i perovskit u istom modulu
Najzanimljiviji praktični rezultat ne dolazi od panela koji bi bili napravljeni isključivo od perovskita, nego od kombinacije. U takozvanim tandemskim ćelijama tanak sloj perovskita postavlja se iznad klasične silicijske ćelije.
Logika je jednostavna. Sunčeva svjetlost sastoji se od fotona različitih energija, odnosno valnih duljina. Svaki poluvodički materijal najučinkovitije iskorištava samo dio tog spektra. Silicij dobro hvata crveni i infracrveni dio spektra, dok perovskit, ovisno o sastavu, najbolje iskorištava plavi i zeleni dio.
Slaganjem ta dva materijala jedan iznad drugog svjetlost se obrađuje u dva koraka. Gornji perovskitni sloj prvi prima zrake i iskorištava onaj dio koji najbolje pretvara u struju, a sve što prođe kroz njega završava u silicijskoj ćeliji ispod, koja iskoristi preostali dio spektra. Krajnji je rezultat to što tandemska ćelija s iste količine svjetlosti može proizvesti znatno više energije od klasične, jednoslojne silicijske ćelije.
Rekordi učinkovitosti - što laboratoriji već postižu
Brojke koje dolaze iz istraživačkih centara postale su impresivne. Kineski proizvođač LONGi u travnju 2025. postigao je certificiranu učinkovitost od 34,85 posto na maloj tandemskoj ćeliji, što potvrđuje američki Nacionalni laboratorij za obnovljivu energiju (NREL). Na većoj površini ćelije, koja je bliža onome što se može masovno proizvoditi, isti je proizvođač postigao 33 posto.
Drugi važan rezultat dolazi od korejske tvrtke Hanwha Qcells, koja je krajem 2024. dosegla 28,6 posto na ćeliji veličine kakva se koristi u običnim panelima. Razlika između rezultata na maloj ćeliji u laboratoriju i onima na komercijalnoj veličini ključna je za industriju, jer pokazuje koliko je tehnologija blizu masovne proizvodnje.
Vrijedi te brojke usporediti s teorijskim ograničenjem klasičnih silicijskih panela. Fizika postavlja gornju granicu na oko 29 posto za jednoslojnu silicijsku ćeliju, a praksa je već vrlo blizu te granice. Tandemski pristup zaobilazi to ograničenje upravo time što kombinira dva različita materijala u jednoj ćeliji, čime se otvara prostor za daljnji napredak.
Iz laboratorija u tvornicu - prvi komercijalni paneli
Rekordi su važni, ali sami po sebi ne mijenjaju tržište. Pravi pomak događa se onog trenutka kad nova tehnologija krene iz pilot proizvodnje u stvarne projekte.
Oxford PV i prva komercijalna isporuka
Britanska tvrtka Oxford PV, koja proizvodi u njemačkom Brandenburgu, u rujnu 2024. isporučila je prvu seriju komercijalnih tandemskih panela kupcu u Sjedinjenim Američkim Državama. Riječ je o modulima sa 72 perovskit-silicij ćelije i učinkovitošću od 24,5 posto, koji se koriste u projektu na razini komunalne elektrane. Tvrtka navodi da takvi paneli proizvode do 20 posto više energije od standardnih silicijskih modula iste površine.
Njihov plan za 2026. godinu je lansiranje modula s učinkovitošću od 26 posto, što je znatan iskorak u odnosu na uobičajenih 20 do 23 posto kod kvalitetnih monokristalnih panela koji se danas ugrađuju u Hrvatskoj.
Trinasolar, GCL i Hanwha Qcells - velika imena ulaze u igru
Komercijalizacija ne stoji samo na Oxford PV-u. U travnju 2025. najavljen je licencni ugovor između Oxford PV-a i kineskog Trinasolara, jednog od najvećih svjetskih proizvođača panela, koji će tehnologiju proizvoditi i prodavati u Kini. Drugi kineski div, GCL, već je predstavio prototipove tandemskog modula s učinkovitošću od oko 26 posto, čiji se izlazak na tržište očekuje tijekom 2026.
Hanwha Qcells, s druge strane, dokazao je da njegovi tandemski moduli prolaze stroge industrijske testove izdržljivosti pred neovisnim certifikacijskim tijelima. Time je otklonjena jedna od dosadašnjih najvećih zamjerki perovskitu, na koju ćemo se još vratiti.
Što znači "do 20 posto više energije s iste površine"
Brojka koju su tvrtke poput Oxford PV-a postavile u središte komunikacije nije slučajna. Više energije iz istog modula znači više energije s iste površine krova. Za vlasnika kuće s ograničenom krovnom plohom to može biti razlika između sustava koji pokriva veći dio potrošnje i onog koji pokriva tek dio.
Što to konkretno znači za vlasnika kućne elektrane
Za vlasnike kućnih elektrana u Hrvatskoj zanimljiv aspekt nije sam laboratorijski rekord, nego što tandemska tehnologija mijenja u praksi. Ako jedan panel s istom površinom proizvodi 20 posto više energije, posljedice mogu ići u dva smjera.
Prvi scenarij je više snage na istom krovu. Krovovi koji danas mogu primiti elektranu od šest kilovata u budućnosti bi s tandemskim panelima mogli ugostiti elektranu od sedam do osam kilovata, bez ikakvih dodatnih radova na samoj konstrukciji. Drugi scenarij je ista snaga na manje krova. Tipična obiteljska kuća tako bi mogla pokriti svoje potrebe sa znatno manje panela, čime se oslobađa prostor za druge namjene ili se izbjegava postavljanje na zasjenjene dijelove krova.
Prednost tandemske tehnologije najveća je upravo tamo gdje je prostor ograničen. To uključuje urbane krovove, manje obiteljske kuće, balkone i nadstrešnice. Ako Vas zanimaju osnove rada solarnih ćelija na kojima tandemska tehnologija nadograđuje stari koncept, više možete pročitati u našem vodiču Solarni paneli - kako sunce postaje struja?.
Otvorena pitanja - trajnost i jamstvo
Najveća povijesna slabost perovskita bila je trajnost. Materijal je tradicionalno osjetljiv na vlagu, kisik, ultraljubičasto zračenje i promjene temperature, što su upravo uvjeti koji vladaju na otvorenom krovu. Ranije generacije perovskitnih ćelija znale su izgubiti znatan dio učinkovitosti već nakon nekoliko mjeseci rada na otvorenom.
Posljednjih nekoliko godina ovo područje napreduje brzo. Proizvođači koriste posebne enkapsulacijske slojeve, dvostruko staklo i nove kemijske sastave perovskita kako bi produljili životni vijek modula. Hanwha Qcells objavio je da su njegovi tandemski moduli položili međunarodne standardizirane testove izdržljivosti, uključujući termičke cikluse, kombinaciju topline i vlage te dugotrajno izlaganje ultraljubičastom zračenju, što potvrđuju neovisne certifikacijske kuće.
Razlika u praksi vidljiva je i u jamstvenim uvjetima. Oxford PV trenutačno na svoje module daje jamstvo od 10 godina, dok za novu generaciju koja se priprema za 2026. najavljuje produljenje na 20 godina. Standardni silicijski moduli i dalje nude jamstvo na proizvodnju od 25 do 30 godina, što ostaje važna prednost dokazane tehnologije. Trajnost perovskita najvjerojatnije će u idućim godinama biti područje na kojem će se ova tehnologija ili konačno potvrditi ili zadržati status premium niše.
Cijena, dostupnost i kada stiže do hrvatskih krovova
U trenutku pisanja, tandemski paneli postoje u pilot komercijalnoj proizvodnji, prvenstveno usmjerenoj na komunalne i odabrane premium projekte. Proizvodni kapaciteti broje se u desecima do nekoliko stotina megavata godišnje, dok klasični silicijski paneli izlaze iz tvornica u stotinama gigavata godišnje. Razlika u obujmu je golema.
Procjene troškova proizvodnje za tandemske module s učinkovitošću između 25 i 30 posto trenutačno se kreću oko 0,29 do 0,42 američka dolara po vatu. To je više od cijene današnjih najjeftinijih kineskih silicijskih panela, ali kako se proizvodnja širi, taj se razmak postupno smanjuje.
Realan vremenski okvir za masovniju dostupnost na europskom maloprodajnom tržištu, uključujući Hrvatsku, kreće se između 2027. i 2030. godine. Prvi tandemski paneli vjerojatno će biti dostupni u premium segmentu kao odabir za posebne projekte, dok se širi proboj može očekivati tek nakon što proizvodnja dosegne razinu gigavata godišnje i kada se nakupi dovoljno terenskih podataka o dugoročnoj trajnosti.
Šire primjene - od fasada do svemira
Iako je glavna pozornost usmjerena na klasične panele na krovu, perovskit otvara vrata i primjenama u kojima klasični silicij nije bio dobar izbor. Zbog mogućnosti nanošenja na fleksibilne podloge, perovskitni paneli mogu poprimiti zaobljene oblike, integrirati se u fasadne ploče ili biti djelomično prozirni, pa se ugrađivati u prozore i staklene stijene.
Time se otvara prostor za takozvanu integriranu fotonaponiku u zgradama, gdje sami građevinski elementi proizvode energiju umjesto da služe isključivo kao podloga za naknadno postavljene panele. Slična logika integracije energije i estetike već postoji u rješenjima poput solarnih sjenila, o kojima smo pisali u članku Solarna sjenila i tende: Inovativna rješenja za zaštitu od sunca i proizvodnju električne energije. Perovskitna tehnologija mogla bi u idućem desetljeću taj koncept proširiti i na cijele fasade poslovnih zgrada te urbane prostore u kojima klasični paneli nisu bili estetski prihvatljivi.
Što s postojećim panelima i investicijama
Iznimno čest osjećaj koji se javlja kod čitanja ovakvih vijesti je dilema: isplati li se uopće ugrađivati solarnu elektranu sada ili je bolje pričekati novu generaciju panela?
Praktičan odgovor obično glasi: ne treba čekati. Silicijska tehnologija dokazana je, ima dugu povijest stvarnog rada na terenu, jasne jamstvene uvjete i razrađen lanac opskrbe. Banke je rado financiraju, osigurati je nije problem, a postoji i razvijena mreža instalatera. Tandemski paneli, koliko god bili obećavajući, još uvijek čekaju da prikupe slične dokaze.
Druga važna stavka jest cijena energije koju trošite u međuvremenu. Svaka godina čekanja nove generacije znači još jedan ciklus računa za struju koji se mogao djelomično ili u potpunosti smanjiti vlastitom proizvodnjom. Klasična elektrana koja se danas ugradi vraća se kroz uštede u roku koji je dobro poznat i podržan iskustvom iz prakse. O modelima sufinanciranja kroz koje se taj povrat može dodatno skratiti pisali smo u članku Država dijeli milijune: Detaljan vodič kroz poticaje za solarne elektrane i baterije u 2026..
Tandemski paneli najvjerojatnije će svoju prvu ulogu u kućanstvima naći u nadgradnjama i specifičnim projektima gdje je prostor kritično ograničen ili gdje korisnik traži maksimalnu proizvodnju po kvadratu, bez obzira na cijenu.
Tihi prevrat koji već traje
Perovskit i tandemske ćelije više nisu obećanje iz znanstvenih časopisa, ali ni tehnologija koja sutra mijenja sve panele na hrvatskim krovovima. Oni se nalaze točno na onoj granici između laboratorija i tvornice koja u svakoj zreloj industriji označava početak najzanimljivijeg razdoblja.
Za solarni sektor to znači jedno: silicij ostaje glavni nositelj barem do kraja desetljeća, ali tandemski paneli polako preuzimaju ulogu premium izbora i pokazivača smjera u kojem se kreće cjelokupna tehnologija. Za vlasnike i buduće vlasnike elektrana u Hrvatskoj to istovremeno znači da postojeća tehnologija ostaje pouzdan izbor, a sljedeća generacija ne dolazi kao prijetnja, nego kao još jedan korak u sve širem rasponu mogućnosti koje sunce nudi.
Solarna Energija
Uredništvo Solarne Energije - nezavisne informativne platforme posvećene edukaciji i promociji solarne energije u Hrvatskoj.
