Na Jadranu vjetar nije samo vremenska pojava, nego činjenica s kojom se mora računati pri svakoj gradnji. Bura puše naglo, u snažnim udarima, a solarni paneli na krovu ponašaju se pomalo poput jedara: veliki su, ravni i izloženi. Zato konstrukcija i način pričvršćenja presudno određuju hoće li elektrana mirno stajati desetljećima ili postati izvor problema pri prvoj većoj oluji.
U ovom članku objašnjavamo kako vjetar djeluje na panele, zašto su pojedine lokacije posebno zahtjevne, što osigurava stabilnost konstrukcije, kako se razlikuju vrste montaže te što provjeriti prije ugradnje i nakon oluje. Za druge vremenske izazove pogledajte i članak o tuči i solarnim panelima te o solarnoj elektrani i grmljavini.
Kako vjetar djeluje na panele - pritisak i usisavanje
Vjetar na panel ne djeluje samo tako da ga tlači odozgo. Strujanje zraka oko panela stvara i usisavanje koje ga pokušava podići, a za pričvršćenje je to često kritičnije od pritiska. Konstrukcija koja dobro nosi težinu panela i snijega ne mora biti dovoljna ako nije projektirana i za sile koje panel podižu s podloge.
Važna je i priroda vjetra. Udari i vrtlozi mogu biti opasniji od ravnomjernog strujanja iste prosječne brzine, jer naglo i neravnomjerno opterećuju konstrukciju. Upravo je takav vjetar tipičan za buru.
Zašto su jadranska obala i podvelebitski pojas posebno zahtjevni
Bura se na jadranskoj obali i u podvelebitskom pojasu javlja u naglim, snažnim udarima, a na pojedinim područjima važnu ulogu ima i jugo. Otvoreni tereni i krovovi na uzvisinama dodatno su izloženi jer ih ništa ne zaklanja.
Konkretna opterećenja za pojedinu lokaciju ovise o njezinom položaju, visini zgrade i obliku okoline, pa ih određuje projektant kroz proračun. Zato nije pametno oslanjati se na općenite brojke, nego tražiti proračun za svoju lokaciju.
Što osigurava stabilnost - konstrukcija i pričvršćenje
Stabilnost elektrane ovisi o kvaliteti i pravilnom rasporedu pričvrsnih elemenata: kuka, vijaka i profila te o razmaku oslonaca. Ključno je da se pričvršćenje ostvari u nosivu konstrukciju krova, odnosno u rogove, a ne samo u pokrov poput crijepa, koji sam po sebi ne nosi veća opterećenja.
Probojne točke kroz krov imaju dvostruku ulogu: nose konstrukciju, ali moraju ostati i vodonepropusne, o čemu smo pisali u članku o utjecaju elektrane na jamstvo krova. Dobra izvedba mora zadovoljiti oba zahtjeva istodobno.
Razlike među vrstama krova i montaže
Kosi krov, ravni krov s balastom i konstrukcija na tlu na vjetar reagiraju različito. Na kosom krovu panel obično leži paralelno s pokrovom, pa je izloženost drugačija nego kod panela podignutih pod kutom na ravnom krovu ili na tlu.
Kod ravnih krovova s balastnom konstrukcijom, kojom se izbjegava probijanje krova, balast mora biti proračunat za djelovanje vjetra, a ne samo "dovoljno težak" na oko. Preniska masa balasta uz jak vjetar može dovesti do pomicanja konstrukcije.
Rubna područja krova i nagib panela
Rubovi i vrhovi krova izloženiji su jačim silama vjetra od središnjeg dijela, pa se na tim područjima često traže dodatne mjere ili se panele izbjegava postavljati. Veći nagib panela također povećava njihovu izloženost vjetru.
Zato postoji kompromis: nagib koji je optimalan za proizvodnju energije ne mora biti najbolji za otpornost na vjetar. Na vjetrovitim lokacijama razumno je projektantu izričito dati do znanja da je stabilnost prioritet.
Što provjeriti prije ugradnje i nakon oluje
Prije ugradnje pitajte izvođača ima li statički proračun za Vašu lokaciju i kako je u njemu uzeto u obzir djelovanje vjetra. Kao što smo naveli u članku o odabiru izvođača solarne elektrane, spremnost izvođača da objasni svoja rješenja dobar je pokazatelj kvalitete.
Nakon jačeg vjetra pogledajte panele sa tla: jesu li se pomaknuli, vide li se labavi spojevi ili iskrivljeni profili, čuju li se neuobičajeni zvukovi konstrukcije. Ako išta izgleda sumnjivo, pozovite stručnjaka umjesto da sami penjete na krov. Pokriće šteta od vjetra ovisi o polici, što smo opisali u članku o osiguranju solarne elektrane.
Konkretne brzine vjetra, norme i vrijednosti opterećenja ovise o lokaciji i izvedbi, pa ih treba preuzeti iz projekta i tehničke dokumentacije proizvođača konstrukcije, a ne iz općih članaka.
Vjetar je predvidljiv rizik kojim se upravlja projektom, a ne srećom
Vjetar, uključujući buru, rizik je koji se može dobro predvidjeti i riješiti ako se njime bavi na vrijeme. Pravilno projektirana i kvalitetno izvedena konstrukcija, sidrena u nosive dijelove krova, bez problema podnosi uvjete za koje je proračunata.
Za vlasnike na vjetrovitim lokacijama savjet je jednostavan: tražite statički proračun, provjerite način pričvršćenja i nakon svake veće oluje pogledajte stanje elektrane. Tako se stabilnost ne prepušta slučaju, nego postaje dio projekta.
Solarna Energija
Uredništvo Solarne Energije - nezavisne informativne platforme posvećene edukaciji i promociji solarne energije u Hrvatskoj.
