
Sadržaj članka
Planinarska koliba, lovačka kuća ili dom na udaljenoj lokaciji često nemaju električni priključak, a ni mogućnost da ga dobiju po razumnoj cijeni. Samostalni solarni sustav tada je prirodno rješenje, ali s jednom važnom razlikom u odnosu na kućnu elektranu: nema mreže kao rezerve. Sustav mora izdržati i najmračnije dane u godini, a ne samo sunčano ljeto.
U ovom članku objašnjavamo zašto se dimenzionira prema najgorem mjesecu, kako procijeniti potrošnju, kakvu ulogu ima baterija, što utječe na panele zimi, kada se isplati dodatni izvor te na što paziti u planinskim uvjetima. Osnove rada panela opisali smo u vodiču Solarni paneli - kako rade.
Zašto se dimenzionira prema najgorem mjesecu, a ne prosjeku
Kod kućne elektrane povezane s mrežom prosječna godišnja proizvodnja često je dobro polazište. Kod sustava bez mreže to ne vrijedi, jer se manjak u jednom mjesecu ne može nadoknaditi iz mreže. Sustav se zato dimenzionira prema najnepovoljnijem razdoblju, a to je najčešće zima.
Zimi su dani kratki, sunce nisko, a snijeg može prekriti panele, o čemu smo pisali u članku o snijegu na panelima. Potrošnja je pritom često veća, zbog rasvjete, pumpi i dodatnih uređaja. Zato sustav koji ljeti ima viška zimi može biti prazan.
Procjena potrošnje - počinje se od popisa trošila
Početak je popis svega što se napaja: rasvjeta, hladnjak, punjenje uređaja, radio-stanica, pumpa za vodu. Za svako trošilo treba procijeniti koliko često i koliko dugo radi. Razumno je uključiti samo ono što je stvarno nužno.
Sličan način razmišljanja opisali smo u članku o solarnoj elektrani na vikendici. Najjeftinija "proizvodnja" je ušteda: štedljiva trošila i izbjegavanje grijanja strujom bitno smanjuju potrebnu veličinu sustava. Konkretne brojke ovise o opremi, pa ih ovdje ne navodimo.
Baterija kao središte sustava
Bez mreže baterija je središte sustava, a ne dodatak. Kako baterije funkcioniraju i što valja znati o njima, opisali smo u vodiču Baterije - pohrana solarne energije.
Kapacitet treba dimenzionirati za više uzastopnih oblačnih dana, a regulator mora štititi bateriju od preniskog pražnjenja. Hladnoća dodatno smanjuje učinak mnogih baterija, pa ih je dobro smjestiti u zaštićen, po mogućnosti manje hladan prostor. Ista logika vrijedi i na vodi, kako smo opisali u članku o solarnim panelima na brodu i plutajućoj kućici.
Paneli, nagib i snijeg
Strmiji nagib zimi bolje hvata nisko sunce i pomaže da snijeg klizi s panela. Ako koliba ima ravan ili blag krov, pitanje nagiba i konstrukcije opisali smo u članku o solarnoj elektrani na ravnom krovu.
U planini je posebno važna zasjena: litice, drveće i okolni vrhovi mogu zimi skrivati sunce satima. Položaj kuće prema suncu i slobodan pogled na jug često su važniji od snage panela. O utjecaju drveća pisali smo u članku o drveću u dvorištu.
Dodatni izvori i rezerva
Za najgore razdoblje moguće je predvidjeti rezervu, najčešće agregat koji se uključuje kad je baterija gotovo prazna. Mala vjetroturbina može imati smisla samo uz dobar i stalan vjetar, a to treba provjeriti prije ulaganja.
Važno je razlikovati samostalni sustav od mrežnog. Mrežni inverter gasi se bez mreže, kako smo objasnili u članku o tome zašto elektrana prestaje raditi kad nestane struje, a koliba bez mreže treba opremu projektiranu za samostalan rad. Kombinacija izvora ima smisla kad se jedan dobro dopunjuje s drugim.
Planinski uvjeti: vjetar, led, munje i krađa
U planini su uvjeti oštriji nego u nizini. Vjetar opterećuje konstrukciju, što smo opisali u članku o buri i jakom vjetru, a munje su stvarna opasnost na izloženim lokacijama, o čemu govori članak o solarnoj elektrani i grmljavini.
Pristup i održavanje zimi mogu biti otežani, pa treba planirati opremu koja traži što manje intervencija. Oprema na osamljenoj lokaciji izložena je krađi i oštećenjima, o čemu smo pisali u članku o krađi opreme sa solarne elektrane.
Propisi o gradnji i zaštiti prirode u planinskim i zaštićenim područjima razlikuju se i mijenjaju, pa ih treba provjeriti kod nadležnih institucija prije ugradnje. Snage, kapaciteti i cijene ovise o lokaciji i opremi, pa ih treba odrediti stručnjak.
U planini se dimenzionira konzervativno i s rezervom
Sustav bez mreže nema sigurnosnu mrežu, pa greške u dimenzioniranju osjeti odmah, najčešće usred zime. Zato se planira prema najgorem, a ne prosječnom razdoblju.
Za vlasnike koliba i domova savjet je jednostavan: napravite popis trošila i smanjite ga na nužno, dimenzionirajte bateriju za više oblačnih dana, odaberite položaj bez zasjene, predvidite rezervni izvor te projekt povjerite stručnjaku koji poznaje planinske uvjete.

Solarna Energija
Uredništvo Solarne Energije - nezavisne informativne platforme posvećene edukaciji i promociji solarne energije u Hrvatskoj.



